Nije vijest da se investicioni fondovi bogate na berzi, pa ni da gube, ali jeste ako gube jer su naseli na sopstvene trikove. To se dogodilo sa akcijama kompanije Gejmstop, a evo kratkog objašnjenja priče koja bi zauvijek mogla da promeni trgovanje na berzi.
Šta je to „šortovanje“ na berzi
Pozajmite od prijatelja dizel „golf“ 1. januara i dogovorite se da mu ga vratite 1. jula, i za to mu date 600 evra. „Golf“ odmah prodate komšiji koji baš kupuje auto, recimo za pet hiljada. Načuli ste da će zbog zagađenja biti uvedena zabrana vožnje dizel-automobila u centru grada, gdje komšija živi. To se zaista dogodi u aprilu i vrijednost dizelaša se prepolovi. Pošto svi počnu da ih prodaju, cijena nastavi da pada i vi u junu ponudite očajnom komšiji da otkupite auto od njega za dvije hiljade evra. Prvog jula vratite prijatelju automobil, na kome ste zaradili gotovo dvije i po hiljade.
Ovo je, uprošćeno, mehanizam skraćivanja akcija na berzi, s tim što se umesto dizel-automobila pozajmljuju i vraćaju akcije.
Kada je šortovanje ilegalno
Ako vam je prijatelj iz gradske uprave javio da se sprema uredba o zabrani dizelaša i neko dokaže da ste tu informaciju imali prije nego što ste pozajmili auto, najvjerovatnije idete u zatvor.
Šta je to Gejmstop
Gejmstop je lanac prodavnica video-igara, konzola i ostalih drangulija za gejming. Postoje od 1984. godine, ali u posljednje vrijeme im ne ide glatko jer se trgovina preselila onlajn. Sa svojih 5.509 prodavnica nisu zanemarljiva firma, ali su ih hedž fondovi prepoznali kao veoma ugrožene pandemijom i počeli da im skraćuju akcije. Kada taj pritisak krene nerijetko se vrijednost akcija obori ispod realne cijene, što su mnogi mali igrači na berzi primjetili.
Zašto svi spominju Redit
Redit je internet forum ili društvena mreža gdje ljudi biraju temu o kojoj će se domunđavati. Recimo, vlasnici određene vrste foto-aparata razmjenjuju slike, iskustva, savjete, bilo koju temu možete da pokrenete na Reditu i naći će se neko da sa vama o tome razmijeni mišljenje. Tako postoje i grupe za one koji trguju na berzi i jedna ekipa sa foruma počela je da priča o tome kako su neki veliki hedž fondovi odnosno investitori spustili vrednost Gejmstopa ispod realne. Početkom aprila 2020. akcija je vrijedela 3,25 dolara. To znači da je svako mogao da se malo poigra njome za siću.
Kako je igra postala skupa
Mali investitori dogovorili su se da masovno kupuju akcije i da tako iniciraju potražnju koja će akcijama podići cijenu. Ideja je bila da cijenu podginu iznad one po kojoj su hedž fondovi pozajmili akcije (i u to investirali milijarde dolara), što bi značilo da će izgubiti pare kada budu počeli da otkupljuju akcije kako bi ih vratili vlasniku po dogovoru.
Stvar se, međutim, otela kontroli. Akcije Gejmstopa počele su naglo da rastu, onda su se hedž fondovi uplašili i počeli da ih kupuju kako bi smanjili štetu, što je stvorilo dodatnu potražnju, što je opet podiglo cijenu, a što je stvorilo dodatnu nervozu, potražnju… i tako smo za samo nekoliko dana ove nedjelje stigli do cijene od 380 dolara za akciju, u jednom trenutku.
Zamislite da ste u akcije Gejmstopa kroz skraćivanje investirali milijardu dolara dok su koštale desetak dolara, prije dvije godine, sa idejom da ih kasnije otkupite upola cijene i zaradite lijepih petsto miliona, a sada morate da ih otkupite po trideset puta višoj cijeni? Samo bolji kalkulatori imaju dovoljno nula da iskažu vaš potencijalni gubitak kada te brojke pomnožite.
Zašto je sve to zanimljivo
Svako bi pomislio da se ekipa okupljena oko Redit foruma WallStreetBets fino oparila, ali oni su umjesto da akcije prodaju kada su bile najskuplje odlučili da ostanu u igri, i čak izgube novac držeći visoku cijenu akcija, jer su željeli da kazne hedž fondove i ostale berzanske trgovce koji na akcijama malih investitora ili radnika zarađuju milijarde. S tim što će sada da ih izgube. Višestruko. Možda.
Jer u međuvremenu Redit pritiskaju da zatvori ovaj forum (u prvoj verziji teksta pisalo je da su ga već zatvorili prim.ured.) i odmah je počela debata da li treba poništiti trgovinu i sprečiti propast nekoliko velikih fondova u koje su neki drugi ljudi (bogatiji) investirali svoj novac. Takođe, postavlja se pitanje da li će ovaj slučaj zaustaviti ili barem učiniti manje atraktivnim šortovanje kao način trgovanja akcijama. Ili mešetarenja.
