Profesor Ustavnog prava Milan Blagojević smatra da Kristijan Šmit nema pravo da nameće bilo kakav akt, a kamoli ustavne amandmane i zakone, jer time flargantno povređuje Povelju UN, te ukazuje da ovakav potez pokazuje da u BiH prestaje svaka logika i vrijednosti savremenih političkih sistema.
Komentarišući sinoćnju Šmitovu odluku kojom je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, Blagojević je rekao Srni da je u Povelji UN jasno propisano u članu 2 i članu 78 da se UN kao organizacija i sistem zasnivaju na načelu suverene jednakosti zemalja članica UN.
– To znači da u toj Povelji ništa ne ovlašćuje UN, ni Generalnu skupštinu, ni Savjet bezbjednosti UN, niti bilo koju drugu državu članicu UN da se na bilo koji način miješaju u političke odluke koje predstavljaju unutrašnja pitanja zemlje članice UN – pojasnio je Blagojević.
On je podsjetio da je BiH članica UN i da niko drugi, ni UN, bilo koja država, a kamoli pojedinac nemaju pravo da u drugoj zemlji, konkretno u BiH nameću kako će glasiti Izborni zakon BiH ili Ustav.
Prema njegovim riječima, Šmita odluka je protivpravna po dva osnova, od kojih se prvi ogleda u činjenici da se njemački diplomata lažno predstavlja kao visoki predstavnik jer nije imenovan u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN kako je propisano Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Sve da je i imenovan za visokog predstavnika od Savjeta bezbjednosti UN, Kristjan Šmit nema pravo, kao što nisu imali ni svi prethodni visoki predstavnici, da u BiH nameću bilo kakav akt, a kamoli Ustav u vidu odgovarajućih amandmana na Ustav Federacije BiH – pojašnjava Blagojević.
Prema njegovim riječima, ovo što je Šmit uradio i što se bespogovorno prihvata od aktera političke scene u FBiH je dokaz nečega što ne postoji nigdje u svijetu, ističući da je odlika savremene države da počiva na građanskom principu, a ne na principu podaništva.
– Ovdje prestaje svaka logika i sve vrijednosti savremenih političkih sistema u kojima ljudi nisu, niti smiju biti podanici bilo koga – istakao je Blagojević.
On je rekao da je ova odluka neprimjerena, pa čak i da je to parlament BiH uradio, da se nakon samog zatvaranja biračkih mjesta nameće nešto kao propis.
– Odluka Šmita se odnosi isključivo na FBiH kada je riječ o ustavnim amandmanima i njima se mijenjaju sistemi izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, povećava se broj delegata u Domu naroda parlamenta FBiH, mijenja se procedura izbora sudija Ustavnog suda FBiH, ukida se u Ustavu FBiH odredba u vezi sa vitalnim nacionalnim interesom – precizirao je Blagojević.
Blagojević, međutim, ne isključuje mogućnost da je ova odluka Šmita „puštanje probnog balona“ i da se može očekivati da on u određenom trenutku, ako ne u ovoj, onda u prvoj polovini iduće godine, pokuša takvo nešto da učini i u Republici Srpskoj.
– Ukoliko do toga dođe, a vrlo je moguće, onda će se pokazati na djelu ponašanje političke vlasti i institucija Republike Srpske koje to nikako ne bi smijele prihvatiti ako drže prije svega do vladavine prava – istakao je Blagojević.
Blagojević je ukazuje da se ovdje ne radi samo o nacionalnoj stvari o tome da li se brani srpski narod i Republika Srpska, nego se radi i o vladavini prava.
– Ne može biti vladavine prava, ako pojedinac nameće bez ikakvog ovlašćenja u međunarodnom i unutrašnjem pravu svoju samovolju kao ustav ili kao zakon – zaključio je Blagojević.
Kristijan Šmit nametnuo je sinoć izmjene Izbornog zakona BiH, koji se odnose na Federaciju BiH.
