Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da iza priče o imovini stoji jedna sasvim druga pobuda, a riječ je o apsolutnom razvlašćivanju Republike Srpske, te da se to jasno vidi s obzirom na to da je to pitanje definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom i da imovina pripada entitetima, a ne BiH.
Cvijanović je u podkastu Srne napomenula da je borba za imovinu počela prije 15 godina, kada je razgovarano o vojnoj imovini i 23 perspektivne lokacije.
– Tada je traženo da se to prenese u vlasništvo na nivou BiH, odnosno Savjeta ministara i Ministarstva odbrane. To već pokazuje da vi niste vlasnik i da hoćete da postanete vlasnik. Tražilo se da se imovina preknjiži, kako oni kažu, preregistruje. Tako je počela sva priča o imovini – rekla je Cvijanović.
Zvaničnici Republike Srpske su i tada, podsjetila je Cvijanović, iskazali stav da poštuju teritorijalno-funkcionalni princip BiH koji je proistekao iz Dejtona.
– Isto tako smo i tada rekli da sva ta imovina koja treba da služi Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara, može na neograničen period da se koristi, da ima upotrebu, da prave, da vode o tome računa, da održavaju, ali ne možete je preprodavati jer nije vaša – pojasnila je Cvijanović.
Ona je navela da je još tada postojala opasnost i da su prepoznate zle namjere prema imovini Republike Srpske.
– Ne možete vi uzeti objekat na korišćenje, pa poslije reći to je sada migrantski centar i vi ga kao Ministarstvo odbrane stavite negdje na teritoriju Republike Srpske, a ljudi se ne slažu s tim – dodala je Cvijanović.
Ona je podsjetila da je još tada krenuo napad na Republiku Srpsku i da je, nakon pokušaja knjiženja vojne imovine i lokacija, iz Sarajeva pokrenuta inicijativa da se otvori priča o poljoprivrednom zemljištu, šumama, rijekama i objektima.
– Tako su nas uveli u jednu eksperimentalnu priču, pri čemu mislim da je to bila apsolutno nepotrebna tema – rekla je Cvijanović.
Ona je navela da je, između ostalog, cilj bio i da se plasiraju priče o nesigurnom ulaganju u Republiku Srpsku, istakavši da upravo Srpska nudi brojne pogodnosti kada je riječ o investicijama.
– Kod nas će investitor završiti registraciju za tri dana ili manje, uz mogućnost onlajn registracije. U Federaciji to nije tako. O čemu oni uopšte pričaju? Dakle, iza te priče o imovini je jedna sasvim druga pobuda, pobuda apsolutnog razvlašćivanja Republike Srpske – naglasila je Cvijanović.
Ona je ukazala da sve navedeno nije bilo problem u Brčkom, jer je imovina vlasništvo distrikta, kao ni u Federaciji BiH, ali da je samo problem kada je riječ o raspolaganju imovinom u Republici Srpskoj, te da je jasno da postoji loša namjera.
Srpski član Predsjedništva je ocijenila da će zakon o imovini ostati kamen spoticanja u BiH i dodala da će rasprava o tome biti odbijena u institucijama jer je riječ o nečemu što je jasno definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom.
– Predsjedništvo može da podnosi različite inicijative, ali ovdje se nametnulo kao neko ko je predlagač zakona, a to pitanje nije u nadležnosti Predsjedništva – precizirala je Cvijanović.
Ona je ukazala da je problem u BiH različito viđenje Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, istakavši da su čestom upotrebom sile i pritisaka osnovane brojne institucije na nivou BiH.
– Nešto se dešavalo milom, nešto silom, i sličnim intervencijama tih raznih visokih predstavnika. Nekada je to bilo kroz određene dogovore jer je postojala vjera da to neće biti zloupotrebljeno, već u funkciji svih i to ne bi bilo sporno. Međutim, mnogo puta je to zloupotrebljeno i nije bilo mogućnosti postizanja bilo kakvog dogovora – rekla je Cvijanović.
Ona je istakla da se zalaže za Dejtonski sporazum i ono što je napisano u tom dokumentu, a ne ono što je izmišljeno u međuvremenu, navodeći da su zvaničnici Republike Srpske zbog tog stava i sankcionisani.
– Traže da poštujemo evoluciju, a ne ono što piše, za mene je to glupost – poručila je srpski član Predsjedništva BiH.
