Dodik za francuske medije: Nećemo nikada pristati na sistem zasnovan na prinudi

1
Foto: Screenshot

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su Srbi u BiH za mir, zakonitost i slobodu i da nikada neće pristati na sistem zasnovan na prinudi.

– Ne tražimo sukob ni secesiju, već zahtijevamo poštovanje, zakonitost i ravnotežu. Spremni smo da branimo mir, ali nećemo dozvoliti da se on koristi kao izgovor za brisanje našeg identiteta, prava i autonomije – rekao je Dodik u intervjuu za francuski portal „Opinion internasional“ (Opinion internationale).

On je naveo da je ovo borba za slobodu i samoopredjeljenje i da će biti nastavljena u okviru Ustava i zakona.

Dodik je optužio političko Sarajevo, kao i njegove međunarodne pokrovitelje, da su izdali Dejtonski sporazum koji predviđa ravnotežu između vlasti na nivou BiH entiteta.

– Ono što danas doživljavamo je rezultat jednostranih odluka koje nameću spoljni akteri – rekao je Dodik.

On navodi da je srž unutrašnjeg političkog sukoba u BiH u Sarajevu, gdje i dalje postoje radikalni stavovi i veze sa islamističkim krugovima, koji teže uspostavljanju političkog islama u zemlji.

Dodik je odbacio pravne optužbe iz Sarajeva koje su, kako kaže, dio političke kampanje protiv njega lično i autonomije vlasti Republike Srpske.

Ističe da se osjeća proganjanim od politički motivisanih muslimana u Sarajevu, liberalno globalističke hobotnice iz Brisela i ostataka bivše američke administracije.

– Godinama se osjećam proganjanim, čak i bez ovih sadašnjih dešavanja u vezi sa Sudom BiH koji nije ustavan. U Ustavu BiH ne postoji institut Suda BiH, taj sud je nametnuo stranac da bi se sudilo po njihovim odlukama. U tom sudu su zapošljavali lojalne muslimana i sada imamo ovo što imamo – rekao je Dodik.

On je naveo da je i Donald Tramp imao probleme gotovo identične prirode u SAD, Marin le Pen u Francuskoj, Kalin Đorđesku u Rumuniji, AfD u Njemačkoj.

– Za svakog za koga primjete da mu raste podrška naroda, odmah krene sudski progon. To nisu radili ni ortodoksni komunisti i oni su jednog dana prestali, tako će i ovi jednog dana prestati – rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske ističe da ima podršku više evropskih lidera koji se protive centralističkom i tehnokratskom kursu EU, među kojima su premijeri Mađarske Viktor Orban i Izraela Benjamin Netanjahu, kao i predstavnici desnice u Italiji i Francuskoj, kao i grupa „Patriote za Evropu“.

– Svima im je zajedničko protivljenje establišmentu i pravosudnom progonu – dodao je Dodik.

On je ukazao da srpski narod treba da se okupi oko svojih institucija – Narodne skupštine, Vlade i policije, koje su stubovi stabilnosti i legitimiteta entiteta.

Povodom tvrdnji Sarajeva da je bjegunac, Dodik je rekao da je to njihov cinizam i ozlojađenost, te da ovo nije napad na njega, već na čitav sistem koji odbija da se pokori.

– Oni bi svakoga ko im ne odgovora da strpaju u kazamate. Oni bi da se održi sistem „kadija te tuži, kadija ti sudi“. Doveli su Nijemca koji nema mandat i koji donosi odluku na bazi koje muslimanski pravnici i sudije presuđuju Srbima. Pošto mi ne prihvatamo takve njihove priče, onda oni pribjegavaju toj vrsti kvalifikacije – bjegunac. Mislim da ću na kraju ispasti junak – rekao je Dodik.

On je naveo da praksa Kristijana Šmita da donosi zakone ugrožava osnovne principe međunarodnog prava, Ustava i mirnog suživota u zemlji.

Predsjednik Srpske je ukazao da trenutna situacija odražava širu krizu suvereniteta, ne samo u BiH, već i širom Evrope.

– Evropa je propala. Evropa danas ima samo inat i ljutnju. Ljuti su na sve i svakoga. Ona danas nema nijednog lidera. Svi lokalni lideri ne mogu da upravljaju ni situacijom u svojim zemljama, a kamo li da se nametnu kao evropski lideri – rekao je Dodik.

On je ukazao da EU nema sirovine – naftu i rude, te da gubi i ono što je stalno govorila da ima, a to su evropske vrijednosti.

– Sve ono što su nam pričali nije tačno – poručio je Dodik.

Francuski portal „Opinion internasional“ podsjeća da je Dodik više puta potvrdio svoj politički stav – odbacivanje stranog miješanja i odbrana prava Srba da budu predstavljeni kroz legitimne institucije, a ne one koje su nametnute spolja.