Republika Srpska neće uvoditi namete stanovništvu i privredi zbog pandemije virusa korona, a sve subvencije i podsticaji ostaju i biće redovno isplaćivani, rekla je u intervjuu za „Glas Srpske“ ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović.
Ona je naglasila da će podršku direktno iz budžeta dobiti oko 90.000 zaposlenih te da će rebalans budžeta Republike Srpske najvjerovatnije biti do kraja maja.
Koliki je pad budžetskih prihoda?
Prihodi su očekivano smanjeni. Ukupan pad prihoda zaključno sa aprilom je 104 miliona KM. Zbog poremećaja u ravnoteži između prihoda i rashoda neophodan je rebalans budžeta, koji bi trebalo da bude završen do kraja mjeseca. Srezaćemo trošenja javne uprave, nepotrebne izdatke, odgodićemo i neke investicije, a započete nastavljamo, jer se nivo privredne aktivnosti i razvoja mora održati. Sve obaveze redovno ćemo izmirivati, zahvaljujući ranijem suficitu od 77 miliona KM.
Kako bi Srpska mogla završiti ovu finansijsku godinu? Da li je izvjestan deficit?
Rano je za procjene. Može se očekivati da će pad prihoda i povećana trošenja na saniranje posljedica privrednog zastoja dovesti do deficita. To, ipak, ne znači da će on biti nekontrolisan i dugotrajan, jer će mjere za oporavak privrede podstaći oporavak ekonomije.
Da li će zbog krize biti ukinute neke subvencije i podsticaji ili uvedeni novi nameti?
Subvencije i podsticaji nisu i neće biti ukidani. Za to je od početka godine izdvojeno 25,7 miliona KM. Sve isplaćujemo u roku, a subvencije su omogućene čak i onim poljoprivrednicima kojima su ranije bile blokirane, jer su imali neizmirene obaveze. Neće biti novih nameta stanovništvu ni privredi. Fond solidarnosti se puni od dobrovoljnih donacija, kredita i drugih sredstava. Biće pomognuto prije svega zdravstvu i privredi.
Koliko novca se očekuje od međunarodnih finansijskih institucija, a koliko od zaduženja?
Zaduživanje je za većinu zemalja, pa tako i nas, neizbježno. Sa međunarodnim finansijskim institucijama je postignuta dobra saradnja. Od aranžmana sa MMF-om pripada nam više od 240 miliona KM. Taj novac je za potrebe zdravstva i privrednika, a u toku je i realizacija kredita, vrijednog 25 miliona KM sa Svjetskom bankom, koji će biti usmjerene u zdravstvo. EU je odobrila paket od tri milijarde evra, a BiH bi trebalo da dobije 250 miliona evra. U toku su pregovori, između ostalog, i sa EBRD-om. Posljednjom emisijom hartija od vrijednosti ostvareno je zaduženje od 137,5 miliona KM. Ako pandemija ubrzo bude okončana, ti iznosi će biti dovoljni za oporavak privrede.
Postoje li procjene koliku će štetu pretrpjeti Republika Srpska zbog virusa?
Ako se sve smiri i ekonomija oživi do juna, preliminarne su procjene da bi gubitak iznosio do -3,5 odsto BDP-a. Za sada se uspijevamo nositi sa teretom krize. Konačne razmjere znaćemo kasnije i, u skladu sa tim, kreirati dalje pravce djelovanja.
Koliko će radnika biti obuhvaćeno isplatom najnižih plata i doprinosa te dodjelom novčane pomoći od strane Vlade?
Uplate doprinosa za mart za oko 40.000 radnika su u toku i za njih je izdvojeno više od 18 miliona KM. Za april će biti isplaćena neto plata od 520 KM plus doprinosi i time će biti obuhvaćeno oko 70.000 radnika. Kada tome dodamo zdravstvene radnike, policajce, inspektore i ostale koji dobijaju jednokratnu pomoć od 1.000 KM, to je oko 90.000 zaposlenih koji će dobiti podršku direktno iz budžeta.
Koje su trenutno svijetle tačke, odnosno šanse za napredak?
Postoje određene pozitivne promjene i u ovoj nevolji. Jedna je da je akcenat više nego ranije stavljen na domaću proizvodnju. Takođe, neki proizvođači su se preorijentisali na proizvodnju maski, zaštitne opreme, a time se nisu bavili. Pojačan je i teretni željeznički saobraćaj, a ograničeno kretanje podstaklo je i korišćenje digitalnih servisa, obrazovanja na daljinu i drugih savremenih alata kojima se nismo pretjerano služili.
Donesene su brojne mjere za pomoć privredi. Mnogo je ugroženih subjekata, kako ocjenjujete kome ih prvenstveno usmjeriti?
Mjere pomoći planiramo, u skladu sa potrebama, nastaviti i za maj. Pomoći treba svim djelatnostima i preduzećima koja su sada u ozbiljnim problemima, a koja će nakon okončanja krize moći održivo poslovati. Vlada je spremna da snosi dio troška njihovog preživljavanja i po cijenu rasta javnog duga. Tako će biti izbjegnuto gašenje radnih mjesta, a poslovna aktivnost očuvana, čime se obezbjeđuje, između ostalog, i buduće servisiranje tog duga.
