Srpski pjesnik i akademik Matija Bećković istakao je da je srpski narod pjesnički, da živi u svojim ustima i da mu je tu sva imovina.
– Svaka prava pjesma je ljubavna, rodoljubiva i misaona. Ako to nije, nije ni pjesma. I dobro je što je ta podjela ukinuta. U moje vrijeme se u školi tako razvrstavala i osiromašivala poezija – rekao je Bećković za Nezavisne novine.
Bećković je ocijenio da se na neki način cijelo čitalačko čovječanstvo umorilo od izmišljanja i fantazija i zaželilo istine i stvarnosti, te da nije čudo da su sada popularni memoari, biografije, svjedočenja i zavještanja.
– Ima još jedan fenomen, imao sam prilike da vidim pisce koji kada pišu nešto stvarno i istinito postaju nepismeni, a kada počnu da lažu i izmišljaju, ne samo što imaju mašte i ideja koliko hoćete, nego postaju i pismeni. To je stvarno fenomen. Lagati i izmišljati postaje nešto lako, a čak i pismeno – dodao je Bećković.
Za „Ćerandum“, kao aluziju na memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti, Bećković kaže da je postao glavni odgovor na sva pitanja.
On je naveo da ga nije ni pročitao, niti je kad usvojen, niti bi bio usvojen, ali oni koji su ga proglasili glavnim krivcem za raspad Jugoslavije, oni su ga naslovili, ukrali, objavili.
– Srpska akademija nauka i umjetnosti bi trebalo da samo osudi taj varvarski čin, kada je taj dokument ukraden iz Akademije, a umjesto toga produžena je ta ista priča i pričano je o jednom dokumentu koji ne postoji, nikad nije ni završen, niti bi ikada bio usvojen – rekao je Bećković.
On je ocijenio da je u pitanju jedna ujdurma koja traje za lakše pamćenje, da se ljudi ne zamaraju i misle kako je i zašto do svega došlo.
Govoreći o monografiji koja je objavljena prije manje od dvije godine kada je obilježavano 100 godina od rođenja Duška Radovića, Bećković je rekao da Srbi nisu imali takvog djela, niti takvog pisca kakav je bio Radović koji je otišao prije toliko godina, a nijednog dana nije bio mrtav.
Za svoje autobiografsko prozno djelo „Majka Zorka“, Bećković je rekao da je njegova majka napustila ovaj svet prije četrdeset godina, a da je svoj životopis napisala mnogo ranije.
– Ja sam tek ovih godina zavirio u tu njenu svesku i mogao samo da napišem pogovor – dodao je Bećković.
Bećković je rekao da je njegova knjiga „Naćertanije“ produžetak njegovog spjeva „Ćeraćemo se još“, a „Ćeraćemo se još“ nastavak „Načertanija“ o kojem se, kako je naveo, toliko govori, a niko ga nikad nije vidio.
Bećković je dobitnik Kočićeve nagrade za ovu godinu koja će mu biti uručena na svečanoj akademiji 59. Kočićevog zbora u subotu, 24. avgusta, u 20.00 časova u Narodnom pozorištu Republike Srpske.
