Dodik: Snažna Srbija i Republika Srpska garant opstanka Srba

17
Foto: SRNA/Borislav Zdrinja

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je ponosan na usvojenu Deklaraciju sa Svesrpskog sabora, te da je jedinstvo i opstanak srpskog naroda moguće ostvariti samo uz jaku Srbiju i Republiku Srpsku.

– Ne treba zaboraviti stradanje u prošlosti. Hvala svima koji vjeruju u Srbiju i Republiku Srpsku. Hvala za snagu koju nam dajete. Svako ko zastupa Srbe izložen je pritisku. Zato znam kroz šta prolazi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. I ja sam izložen pritisku – rekao je Dodik u Loznici na obilježavanju 29 godina od zločinačke akcije hrvatske vojske i policije „Oluja“.

Dodik je istakao da danas predsjednik Aleksandar Vučić vodi jaku i stabilnu Srbiju.

– Znam gdje je bila Srbija na međunarodnoj sceni nekada a gdje je sada. Znam da je Srbija poštovana i uvažavana – rekao je Dodik.

Foto: SRNA/Borislav Zdrinja

Predsjednik Dodik je naglasio da je garancija slobode i opstanka zapravo snažna i prosperitetna Srbija i Republika Srpska.

– Samo uz slogu možemo odgovoriti izazovima. Ako budemo posvađani onda ćemo biti lak plijen i niko ne može da isključi opet da idemo u nekim kolonama – naglasio je Dodik.

Kaže da je potrebno dodatno raditi i podržati podržati jedinstvo Srba, te odbaciti želje onih koji govore o nekim bosanskim, hrvatskim ili crnogorskim Srbima.

– Imamo pravo da slavimo Srbiju i Republiku Srpsku. Mi slavimo naše datume koji nisu upereni protiv nekoga. Nama treba sloboda, razvoj i okupljanje. Ne treba nam unutrašnja nestabilnost. Podrška sam rukovodstvu Srbije – naglasio je Dodik koji je ponovio da su Srbi u podređenom položaju bez snažne i moćne Srbije.

Dan sjećanja obilježen je u Loznici u organizaciji Srbije i Republike Srpske.

Zločinačka vojno-policijska akcija „Oluja“ počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Prema podacima „Veritasa“, tokom „Oluje“ iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena gotovo 2.000 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od čega 65 odsto civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.