Američki atletičar afričkog porijekla Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. vijeka, osvojio je 3. avgusta 1936. godine, skokom udalj 8,06 metara, prvu od četiri zlatne medalje na Olimijskim igrama u Berlinu.
Potom je pobijedio i u trkama na 100 i 200 metara, te u štafeti četiri puta 100 metara, čime je razbjesnio vođu Trećeg rajha Adolfa Hitlera.
Nacistički vođa nije mogao da podnese takve uspjehe jednog tamnoputog atletičara nad pripadnicima „više rase“, pa je napustio počasnu ložu da bi izbjegao da se rukuje s njim.
Međutim, Ovens je nakon završetka Drugog svjetskog rata priznao da se, na neki način, ipak pozdravio sa nacističim vođom.
– Kada sam prošao pored kancelara, on je ustao, mahnuo mi je rukom, a ja sam mu odmahnuo – napisao je Ovens u svojoj autobiografiji.
Danas se u istoriografiji navodi da su politički razlozi iz tog vremena, te Hitlerovo srljanje u rat, doveli do stvaranja mita o sukobu Ovensa i njemačkog vođe, koji je bio tvorac rasnih teorija.
Da ironija bude veća, tadašnji američki predsjednik Frenklin Delano Ruzvelt, u to vrijeme zaokupljen predstojećim izborima i predsjedničkom kampanjom, želeći reizbor, a bojeći se reakcije u južnim državama SAD, odbio je da primi Ovensa u Bijelu kuću, zbog njegove boje kože.
Ovens je 1935. godine izveo podvig koji je ušao u sportsku istoriju – na atletskom mitingu u Mičigenu izjednačio je svjetski rekord u trci na 100 jardi, 91,44 metra, te postavio nove svjetske rekorde u skoku udalj, kao i u trci na 220 jardi, 201,17 metara, sa preponama.
Ono što je pri tom najvažnije – sve to izveo je u roku od 70 minuta!
Njegove četiri zlatne medalje sa Olimpijade u Berlinu dostigao je tek 1984. godine Karl Luis, koji je osvojio isti broj medalja na Olimpijadi u Los Anđelesu.
Ovens je umro od raka pluća 1980. godine.
