Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je Srni da je, nedavnom odlukom o ukidanju pojedinih zaključaka i deklaracije Narodne skupštine Republike Srpske, Ustavni sud BiH indirektno potvrdio da entiteti imaju ustavno pravo, koje se do sada uporno osporavalo, da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti na ranije prenesene nadležnosti.
Karan je ukazao da je ovom odlukom Ustavnog suda BiH prvi put potvrđen stav Republike Srpske da entiteti imaju ustavno pravo da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti, ali i da se ta saglasnost može povući i o tome obavijestiti drugu stranu sa kojom je data.
Istovremeno, podsjetio je on, Ustavni sud BiH je u dosadašnjem djelovanju imao sasvim različit pristup u vezi sa pitanjem prenosa nadležnosti i postupka njegovog povrata, te istakao da Ustav BiH nije precizan kada je riječ o tehnici prenošenja nadležnosti sa entiteta na BiH, dok uopšte ne razrađuje pitanje povratka nadležnosti, ali ga i ne osporava.
– Međutim, ovom odlukom, i to prvi put, sada imamo situaciju da je Ustavni sud potvrdio stavove institucija Republike i njenog državnog i političkog vođstva – da entiteti imaju ustavno pravo da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti. Jedan od važnih aspekata ove odluke je i da je ispravna forma povlačenja sporazuma (akt Narodne skupštine). Takođe, odluka na indirektan način potvrđuje i ko su strane sporazuma – to su samo entiteti. Vidjećemo, međutim, da li će to biti dovoljno za obustavu krivičnog progona nosilaca najviših funkcija Republike Srpske, koji se progone upravo zbog ovog – rekao je Karan.
On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske još u decembru prošle godine donijela zaključke u vezi sa Informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH sa analizom prenosa nadležnosti od 1997. godine do danas.
– U ovom politički i ustavno-pravno opravdanom i potrebnom procesu, bitno je iznaći odgovarajući način i procedure tog procesa, držeći ga stalno u održivoj fazi federalnog ustavnog i zakonskog okvira. Otpori su prevashodno u institucijama BiH – Ustavnom sudu, prije svih, međunarodnoj zajednici, čiji je i najveći problem strah da se njihove antidejtonske i neustavne odluke ne stave van snage, ali i agencija za sprovođenje zakona u BiH (OBA, SIPA) koje su već „našle osnov“ za svoje djelovanje zbog procjene o „napadu“ na ustavni poredak BiH – istakao je Karan.
On je dodao da je političko Sarajevo do sada tvrdilo da je povrat prenesenih nadležnosti nemoguć pod obrazloženjem da to ne predviđa Ustav BiH, te da je u ranijem periodu Ustavni sud donosio takve odluke, a da su ih obrazlagali tvrdnjama da „ustavom utvrđene nadležnosti BiH ni u jednoj varijanti ne mogu biti predmet povrata na entitete“.
– Bez obzira na još niz pitanja koja nisu riješena i otvaraju različite moduse i načine kako prenesene nadležnosti bi mogle biti vraćene na nivo Republike Srpske, nesporno je ustavno pravo Republike na povlačenje saglasnosti i otvaranje ustavnog procesa povrata u svim slučajevima kada utvrdi da su dodate nadležnosti štetne ili da su prenesene na neustavan način. Ovaj zaključak ni ovakav Ustavni sud nije mogao izbjeći, iako se bavio po ko zna koji put pitanjem van svoje nadležnosti, politički motivisan i pristrasan – zaključio je Karan.
Ustavni sud BiH utvrdio je u četvrtak, 26. maja, da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.
Odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske, Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredaba deklaracije i zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja.
