Krnji Ustavni sud BiH je saopštio da je u predmetu „Albin Zuhrić i drugi“ odlučivao o individualnim apelacijama podnesenim protiv konačnih odluka Suda BiH i Centralne izborne komisije.
Odlukama osporenim pred krnjim Ustavnim sudom odbijena je ovjera Zlatana Begića kao kandidata grupe delegata u Klubu ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH (Albina Zuhrića, Sandre Imširović i Senite Handukić) za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz grupe ostalih.
Krnji Ustavni sud je u toj odluci pošao od zaključaka iz Odluke o dopustivosti i meritumu od 26. marta 2015. godine u kojoj je odlučivao o suštinski istom pravnom i činjeničnom pitanju nemogućnosti pripadnika grupe ostalih da se kandiduju za dužnost predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
– Dakle, Ustavni sud je, prateći vlastitu praksu iz tog predmeta i praksu Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugih sličnih predmeta, zaključio da različito postupanje prema apelantima koje je zasnovano isključivo na njihovoj etničkoj pripadnosti nema objektivno i razumno opravdanje, zbog čega postoji povreda prava apelanata na nediskriminaciju iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – navode u saopštenju.
Krnji Ustavni sud posebno ističe da odluka ne ulazi u ocjenu ustavnosti amandmana Kristijana Šmita niti sadrži zaključak da „Šmitovi amandmani na Ustav FBiH doneseni u izbornoj noći diskrinišu ostale“.
Krnji Ustavni sud naglašava da je u obrazloženju ponovio stav iz Odluke o dopustivosti i meritumu od 22. marta 2023. godine, te je jasno naglasio da sadržaj osporenih odredbi amandmana Šmita u odnosu na odredbe Izbornog zakona BiH ukazuju na činjenicu da tim odredbama koje je donio Šmit nisu mijenjane ranije odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona koje su se odnosile na isključenje mogućnosti da se za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH kandiduju i pripadnici ostalih.
– S ciljem jasnijeg informisanja javnosti, Ustavni sud smatra da je bitno ukazati i da je u konkretnom predmetu ponovio stav iz Odluke od 26. marta 2015. godine (tačka 73), kao i stav iz odluka iz naknadnih predmeta, sve, izuzev jedne, donesene prije nego što je Šmit intervenisao na Ustav FBiH 2. oktobra 2022. godine, da je za rješavanje ovog pitanja prvenstveno neophodna izmjena Ustava BiH – navode u saopštenju.
Stoga je krnji Ustavni sud odlučio da neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona BiH, odnosno da neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH da usaglase navedene odredbe sve dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava BiH i Izbornog zakona BiH sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koju je utvrdio Evropski sud u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugim sličnim predmetima.
- U vezi s iznošenjem stavova o potpredsjednici Ustavnog suda Valeriji Galić i sudiji Ustavnog suda Marinu Vukoji, naglašavamo da je neprimjereno prozivanje sudija koje su, u skladu sa članom 43. Pravila Ustavnog suda BiH, ostavile mogućnost dostavljanja izdvojenog mišljenja – navode u saopštenju.
U ovom trenutku, kao što je navedeno, odluka se nalazi u postupku postprodukcije, a da li će prozvane sudije, u skladu sa članom 43. Pravila Ustavnog suda, uopšte koristiti svoje pravo na izdvojeno mišljenje u ovom trenutku nije primjereno komentirati, istakli su i saopštenju.
Štaviše, diskusija navedenih sudija u vezi s ovim predmetom uopšte se nije odnosila na protivljenje samoj odluci, već na razmatranje dopustivosti prema članu 18. stav (3) tačka e) Pravila krnjeg Ustavnog suda, odnosno pitanje razmatranja je li krnji Ustavni sud BiH ranije odlučivao o istoj stvari jer je nesporno da se radilo o pitanju u kojem je krnji Ustavni sud BiH ranije donio slične odluke, zaključili su u saopštenju.
