Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je u Kigaliju da samo građani Ruande mogu oprostiti Francuskoj njenu ulogu u genocidu u Ruandi 1994. godine.
– Francuska nije slušala one koji su je upozoravali na predstojeći masakr u Ruandi i de facto je stala uz „genocidni režim“ – rekao je Makron tokom govora o genocidu u Memorijalnom centru Gisozi u Kigaliju, gdje je sahranjeno više od 250.000 ubijenih pripadnika naroda Tutsi.
– Na ovom putu, samo oni koji su prošli kroz tu noć možda mogu da oproste i da nam daju dar praštanja – rekao je Makron.
Francuskog predsjednika je po dolasku u Kigali, glavni grad Ruande, dočekao predsjednik Ruande Pol Kagame, navodi AP, uz ocjenu da Makron ovom posjetom nastoji da popravi odnose sa tom centralnoafričkom državom 27 godina nakon genocida.
Makron je rano jutros stigao u Kigali, nakon čega je otišao u predsjedničku palatu da se sretne sa Kagameom.
Francuski predsjednik je potom obišao spomen-obilježje u Kigaliju koji je bio svjedok stravičnog pokolja 1994. godine, u kojem je život izgubilo oko 800.000 ljudi, uglavnom pripadnika manjinskog naroda Tutsa i umjerenih Hutua, koji su pokušali da ih zaštite od Hutu ekstremista.
Posjeta je uslijedila nakon objavljivanja izvještaja francuske istražne komisije u martu, u kojem se navodi da je kolonijalni stav „zaslijepio“ francuske zvaničnike i da vlada snosi „ozbiljnu odgovornost jer nije predvidjela pokolj“.
Međutim, izvještaj je oslobodio Francusku direktnog saučesništva u ubistvu više od 800.000 Tutsa i umjerenih Hutua.
Predsjednik Ruande koji je ranije rekao da je Francuska učestvovala u genocidu, izjavio je prošle nedjelje da ovaj izvještaj „mnogo znači“ građanima Ruande.
Građani Ruande „možda ne mogu zaboraviti, ali mogu oprostiti“ Francuskoj za njenu ulogu, izjavio je Kagame, pripadnik Tutsa i glavna figura na političkoj sceni Ruande otkako je njegova pobunjenička vojska okončala ubistva odreda smrti koji su odani vladi koju predvode pripadnici naroda Hutu.
Makron, koji je pokušao da distancira Francusku od njene kolonijalne prošlosti, izjavio je u aprilu da će Pariz otvoriti arhive bivšeg predsjednika Fransoa Miterana o Ruandi, u sklopu nastojanja da se bolje razumije uloga Pariza u toj afričkoj zemlji tokom genocida, prenio je RTS.
