BiH po Ustavu ima spoljašnji suverenitet kao država, dok skoro sav unutrašnji suverenitet imaju entiteti kao države od kojih je u Dejtonu sastavljena BiH, ističe pravnik Slavko Mitrović.
– BiH nije država u ustavnopravnom smislu, jer je podijeljena, ne samo međuentitetskom granicom teritorijalnog integriteta po ženevskom principu 49 prema 51 odsto, nego i dvojakim principima ustavnog uređenja, koji njen suverenitet jasno dijeli na spoljašnji i unutrašnji, kako je utvrđeno Ustavom BiH – napisao je Mitrović u kolumni za Glas Srpske.
On je naglasio da Ustav BiH određuje da će od Dejtona službeno ime biti „Bosna i Hercegovina“.
– Da bi nešto bilo država, u njenom ustavnom nazivu mora biti određenje državnog uređenja – republika (Srbija), (Ruska) federacija, savezna republika (Njemačka), (Švajcarska) konfederacija, kraljevina (Norveška), kneževina (Monako), sjedinjene države (američke). Ovako ispada da je „Bosna i Hercegovina“ tek geografski prostor sa međunarodno priznatim granicama – naveo je Mitrović.
On je podsjetio da suština nastanka i opstanka BiH počiva isključivo na dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
– Time se potvrđuje princip međunarodnog prava o suverenitetu naroda, što je sadržano u Povelji UN, ali i dva međunarodna pakta koja su sastavni dio Ustava BiH – Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Pakt o privrednim, socijalnim i kulturnim pravima, u kojima piše da svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje – dodao je Mitrović.
Na osnovu ovog prava, kaže on, narodi slobodno određuju svoj politički status i slobodno obezbjeđuju svoj ekonomski, socijalni i kulturni razvoj.
– Da bi postigli svoje ciljeve, svi narodi mogu slobodno da raspolažu svojim bogatstvima i svojim prirodnim izvorima, bez štete po obaveze koje proističu iz međunarodne privredne saradnje, zasnovane na principu uzajamnog interesa i međunarodnog prava – rekao je Mitrović.
