Odluka Kristijana Šmita da poništi zaključke Narodne skupštine Republike Srpske nije samo pravno problematična, već je i etički sporna, jer udara na samu srž ljudske slobode – pravo na mišljenje i pravo na stav. Ovo je istakao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. U autorskom tekstu za „Glas Srpske“ Dodik je naglasio da je bazično pravo Srpske, kao strane u Dejtonskom sporazumu, da ima stav o svim pitanjima.
Odluka Kristijana Šmita još jednom je osvijetlila duboku krizu političkog sistema BiH i njegova intervencija, predstavljena kao akt očuvanja ustavnog poretka, u svojoj suštini održava duboko nerazumijevanje prirode demokratskog procesa i prava na izražavanje stavova, navodi predsjednik Republike Srpske. Dodaje da je Srpska stvorena u Dejtonskom procesu, a to nije visoki predstavnik, a pogotovo Šmit koji nije čak ni to.
– Kao strana u Dejtonskom sporazumu naše bazično pravo je da imamo stav o svim pitanjima. Zaključci Narodne skupštine Republike Srpske jesu oblik političkog stava, način na koji predstavnici jednog naroda artikulišu stavove i mišljenja o ključnim pitanjima Dejtonskog sporazuma. To što Šmit nije prepoznao ovu razliku, nije samo zabrinjavajuće, već i ponižavajuće. Da li je ikada u modernoj Evropi viđena situacija u kojoj se zabranjuje stav ugovorene strane – istakao je Dodik.
Kada jedan akter, bio domaći ili međunarodni, odluči da zabrani mišljenje on time krši osnovne principe na kojima je zasnovano moderno društvo, a zaključci Narodne skupštine, čak i prema najoštrijim kritičarima, su politički stavovi i procjene strane ugovornice Dejtonskog sporazuma, kaže Dodik.
– Šmitova brljotina šalje opasnu poruku: u Bosni i Hercegovini, mišljenja koja nisu u skladu sa poželjnim političkim narativima mogu biti zabranjena. Ovo je presedan koji ne samo da destabilizuje političku scenu, već i potkopava samu ideju suvereniteta i demokratije… Šmit ovim postupcima ne samo da potkopava suverenitet, već ozbiljno ugrožava šanse za izgradnju dugoročnog povjerenja između različitih naroda u BiH – dodao je Dodik.
Zabrana mišljenja nije samo politički neo i logički apsurdna, navodi Dodik i dodaje da je još veći apsurd što Evropska unija, koja se diči slobodom mišljenja i izražavanja, ćuti pred ovakvim potezima.
Da se neko kao Šmit ponaša u drugim evropskim zemljama, odgovor bi bili protesti miliona građana, stav je profesora Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Vlade Simovića koji ukazuje da se djelovanjem stranaca, koji ruše domaće dogovore i uz matricu „zavadi pa vladaj“, BiH drži u stalnom zaleđenom konfliktu i neokolonijalnom statusu, uz stalne neopravdane osude upućene prema Republici Srpskoj.
– Vi znate da skoro svako malo u Evropskom parlamentu ili nekom od tih ključnih zemalja se usvoje poneka deklaracija i osuđuje se Republika Srpska za ne znam ni šta. Republika Srpska nema pravo na svoj dan, nema pravo na svoju kulturu, nema pravo na svoje obrazovanje, nema pravo na svoju policiju. To je već postalo skoro pa šizofreno ponašanje, jedna ogromna srbofobija – naglasio je Simović.
A pritisci u kojima prednjače Šmit i američka administracija u Sarajevu predvođena ambasadorom Majklom Marfijem i te kako se ogleda u političkom procesu protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika i to pred Sudom BiH, na mjestu gdje je u ratu bio logor za Srbe.
– Cilj je naime očigledan, da se Republika Srpska nekako ugrozi i napadne sa svih strana, počelo je u najnovije doba sa imovinom kada je Republika Srpska pružila jedan ispravan i potpuno očekivani otpor, onda se prešlo na pritiske na njeno rukovodstvo – poručio je Radomir Lukić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Ali bez obzira na sve pritiske Srpska, koja niti je agresivna niti traži tuđe, odlučna je da odbrani svoje – uključujući i svoj rođendan 9. januar.
– To je kamen na kom je sve sagrađano i zato svi žele da uklone taj kamen, zato što bi sve ostalo što smo radili 33 godine palo i zato mi toliko ne damo taj kamen. To je ugaoni kamen ne našeg nastanka, nego i naše budućnosti – istakao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
BiH može funkcionisati samo uz puno uvažavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a sve incijative koje ga urušavaju, bilo da je riječ o odlukama Ustavnog suda, osporavanju 9. januara, suđenju predsjedniku Srpske ili nečemu sličnom, nešto su što više razdvaja, nego spaja BiH.
