Amerika mora da pokaže šta su njena očekivanja kad je riječ o srpsko-američkim odnosima, rekla je u utorak bivša američka državna sekretarka Medlin Olbrajt u završnici tzv. saslušanja u Spoljnopolitičkom odboru Predstavničkog doma i „podsjetila“ da Amerika ima ekonomske i diplomatske instrumente da na to utiče.
Na pitanje kako da SAD povrate značajnu ulogu i uticaj na Zapadnom Balkanu, posebno kada je riječ o pregovorima između Beograda i Prištine, Olbrajt je rekla da bi nova američka administracija morala da ima u vidu da, kako je navela, nisu svi u Srbiji saglasni sa politikom i potezima koje povlači predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
– Ako kažemo da se za nešto zalaže vlada SAD, onda to ima značaja. Značajan dio našeg zadatka je da im se jasno poruči da ne mogu da budu dio EU, ukoliko nastave da rade to što rade, na način na koji to rade. Amerika bi morala da pokaže šta su njena očekivanja od srpsko-američkih odnosa. Moramo da shvatimo da u Srbiji ima snaga koje žele bolje odnose sa SAD. Nije sve u Srbiji negativno. Oni žele da budu tretirani na drugačiji način, a mi imamo ekonomske i diplomatske instrumente da na to utičemo – rekla je Olbrajt i osvrnula se na status južne srpske pokrajine. Ona, naime, smatra, da Kosovo treba da razvija svoju državnost, a da Srbija ne treba da stopira taj proces.
Ona je u utorak, na „saslušanju“ sa ciljem da se novoj administraciji Džoa Bajdena daju preporuke po pitanju politike prema Zapadnom Balkanu i Srbiji, rekla da bi Vašington trebalo da podrži demokratski razvoj država Balkana. Kao prepreku tome vidi Rusiju i Kinu, koje, kako je kazala, na područje Zapadnog Balkana unose nestabilnost, a sa kojima Srbija razvija saradnju – primijetila je, „usput“, Olbrajtova.
Olbrajt je elaborirala na Odboru strategiju prema regionu, iz tri dijela.
– Potrebno je da uspostavimo čvršću saradnju sa Evropskom unijom, u kojoj šest zemalja Zapadnog Balkana želi članstvo. Potrebno je pojačati borbu protiv korupcije, koja značajno šteti političkim institucijama i urušava vladavinu prava u regionu. Govorim o zarobljenim državama prema kojima je potrebno razviti regionalnije orijentisan pristup. Strategija treba da pomaže pojedinačnim državama u reformama i da ih nagradi, ali i da se izvrši pritisak na one koje to ne čine – sumirala je svoje sugestije Bajdenovom timu Olbrajtova.
Ona je ukazala da je prošlo više od dvije decenije od kada je američka administracija, čiji je i ona bila akter, bila uključena u rješavanje otvorenih pitanja na Zapadnom Balkanu, poput sukoba na Kosovu i postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Po ta dva pitanja, Olbrajtova rezimira učinak politike od prije dvije decenije i konstatuje:
– Danas je Balkan mirniji nego prije 25 godina. Zemlje se nisu dezintegrisale.
A kao problem vidi da, kako kaže, korumpirani lideri koriste nacionalna pitanja da bi se održali na vlasti, dok Rusija i Kina destabilizuju region.
Na samom kraju debate, u kojoj, inače, Vašingtonski sporazum uopšte nije bio tema, ponovo se kratko oglasio Janoš Bugajski, podsjećanjem da, pored vojne saradnje Srbije i Rusije, i NATO ima dosta zajedničkih aktivnosti sa srpskom vojskom.
– To moramo razvijati. Moramo da utičemo na to da se okončaju zajedničke vojne vježbe Rusije i Srbije i jasno da stavimo do znanja da bi dalja nabavka vojne tehnologije iz Rusije, kao što je npr. protivvazdušni sistem S-400, izazvala američke sankcije Srbiji – poručio je i Bugajski.
