Podnesen prvi zahtjev za ocjenu ustavnosti spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti

32
Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević

Advokati Milenko i Momir Radić iz Beograda podnijeli su danas Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu saglasnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima.

Inicijativom, u koju je imao uvid Tanjug, traži se od crnogorskog Ustavnog suda da donese odluku kojom će osam odredaba tog zakona, spornih za Srpsku pravoslavnu crkvu i njene vjernike, proglasiti neustavnim i nesaglasnim sa međunarodnim ugovorima.

Predlaže se da Ustavni sud naloži da se obustavi primjena osporenog Zakona prema vjerskoj zajednici SPC do okončanja postupka ocjene njegove ustavnosti ili do zaključenja ugovora između SPC i Vlade Crne Gore, kao što je to već učinjeno sa jevrejskom, rimokatoličkom i islamskom zajednicom.

Advokati upozoravaju da primjenom ovog zakona nastupa „izvjesnost neotklonjivih posljedica“ – gubljenje statusa pravnog lica, zadiranje u pravo na imovinu nacionalizacijom bez naknade, sužavanje dostignutog nivoa ljudskih prava i prava na uživanje vjerskih sloboda, diskriminacija i nasilna asimilacija.

Zbog toga, Ustavnom sudu predlažu da državnim organima i organizacijama naredi da obustave izvršenje pojedinačnih akata i radnji koje su preduzeli ili su planirali da preduzmu prema SPC na osnovu tog zakona.

U obrazloženju inicijative podsjeća se da je od 1219. godine, kada je Sveti Sava u Nikeji dobio titulu arhiepiskopa za sve srpske i pomorske zemlje, SPC nesmetano posjedovala i sticala objekte i zemljište u Crnoj Gori.

Međutim, kako navode, nakon 800 godina država Crna Gora u članu 62 spornog zakona retroaktivno konstatuje da objekti i zemljište SPC na današnjoj teritoriji te države ne pripadaju i da nikada nisu pripadali SPC, jer ona ne posjeduje dokaze o pravu svojine na tim objektima i na zemljištu do 1. decembra 1918. godine.

Osim toga, advokati tvrde da na osnovu ovog zakona, počevši od danas pa dok se ne registruje, SPC, koja gubi status pravnog lica, ne može posjedovati, sticati i ostvarivati prava koja u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore pripadaju isključivo registrovanim ili evidentiranim vjerskim zajednicama, kao pravnim licima.

– S obzirom na to da Zakon nije predvidio prelazni rok za registraciju vjerskih zajednica, to znači da država Crna Gora od danas ima pravo da primjenjuje sve zakonske sankcije prema SPC, dok je vjerskim zajednicama koje su prijavljene i evidentirane u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica koji je danas prestao da važi ostavljen rok od devet mjeseci da dostave prijavu za upis u novu evidenciju – navodi se, između ostalog, u inicijativi.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica u Crnoj Gori, koji je izazvao nezadovoljstvo Srpske pravoslavne crkve i opozicije predvođene Demokratskim frontom, danas stupa na snagu.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su sporni zakon 27. decembra, a za njega je glasalo 45 poslanika DPS-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force, kao i poslanici SDP-a.