Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i Rusije Vladimir Putin, svečano su pustili u rad dionicu gasovoda „Turski tok“ simboličnim okretanjem ventila postavljenog na bini, a pridružili su im se i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Bugarske Bojko Borisov.
Drugi krak gasovoda, koji Bugari i Srbi nazivaju „Balkanskim tokom“, protezaće se od Rusije, preko Bugarske i Srbije, do Mađarske.
Spajanjem posljednje cijevi i odvrtanjem ventila, predsjednici Turske i Rusije Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin, s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Bugarske Bojkom Borisovim, simbolično su i zvanično pustili u rad gasovod „Turski tok“.
Ovaj gasovod je od ogromnog značaja za budućnost Srbije, za privlačenje investicija i dalji ekonomski i industrijski napredak zemlje, ali i energetsku bezbjednost, izjavio je srpski predsjednik.
– U savremenom svijetu, sem putne i željezničke infrastrukture, uz telekomunikacionu, digitalnu infrastrukturu, energetska infrastruktura je od najvećeg značaja. I zato se velike sile tuku i bore oko toga, veliki su pritisci oko cijele te priče – rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
Saradnja Rusije i Turske na projektu „Turski tok“, dobar je primjer saradnje dvije zemlje u složenim međunarodnim odnosima, poručio je ruski predsjednik.
– Sprovođenje projekta gasovoda i drugih projekata predstavlja dokaz da strateško partnerstvo Rusije sa Turskom daje veoma dobre rezultate. Gasovod će biti značajan, ne samo za tursku ekonomiju, već će doprinijeti i razvoju mnogih evropskih zemalja – naveo je Putin.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, naglasivši značaj projekta, zahvalio je Vučiću, i bugarskom premijeru Borisovu na učešću u realizaciji gasovoda.
– Turski tok je pokazatelj dobre saradnje Turske i Rusije i istorijski energetski projekat u regionu zahvaljujući kojem će milioni domova biti snabdjeveni gasom – istakao je Erdogan.
Kapacitet gasovoda je 15,75 milijardi kubika gasa godišnje. Turska je obezbijedila poziciju glavnog tranzitnog gasnog čvorišta za cijelu jugoističnu Evropu.
Srbija je u decembru završila polaganje cijevi za svoju trasu, dužine 403 kilometra, od Zaječara do Horgoša.
