Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve sa žalošću je konstatovao da je Zakon o slobodi vjeroispovjesti već izazvao mnogobrojne negativne posljedice u Crnoj Gori i širem regionu, te pozvao zvaničnu Podgoricu da preispita donošenje spornog zakona.
Sa proširene sjednice održane u Patrijaršiji u Beogradu, Sinod je još jednom apelovao na državne organe Crne Gore da budu svjesni svoje odgovornosti pred istorijom i budućnošću i da preispitaju svoj stav o vjerskim pravima i slobodama svojih građana i većinske Crkve u Crnoj Gori, saopšteno je iz SPC.
U saopštenju se ističe da će SPC i njene eparhije u Crnoj Gori svim raspoloživim zakonskim i pravnim sredstvima štititi vjerska prava i slobode i istovremeno pozivati sve relevantne činioce na obnovu svestranog dijaloga po ovom nadasve važnom i osjetljivom pitanju.
Sinod je izrazio puno razumijevanje za opravdanu uznemirenost vjerujućeg pravoslavnog naroda u Crnoj Gori i dao punu podršku njegovom mirnom hrišćanskom otporu nepravdi koju Crkvi i narodu nanosi već izglasani antidemokratski i diskriminatorski crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovjesti.
Ocijenjeno je da se ovim zakonom omogućava otimanje i skrnavljenje svetinja i gaženje zavještanja njihovih svetih ktitora i zadužbinara koji su ih Bogu i Crkvi posvećivali, a ne bilo kojoj državi ili vlasti.
– Do sada se pokazalo da su svenarodna okupljanja povodom rečene nepravde imala izričito crkveni karakter i zato je neophodno da se i ubuduće izbjegnu bilo kakve političke ili stranačke zloupotrebe ovih jedinstvenih narodnih sabranja – naglasio je Sinod.
Očigledno je, ističe Sinod, da ovaj zakon bez presedana produbljuje već postojeće podjele i sukobe u crnogorskom društvu.
Na sjednici su učestovali Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, kao i arhijereji koji svoju jurisdikciju imaju u Crnoj Gori – mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, te episkopi budimljansko-nikšićki Joanikije, mileševski Atanasije i zahumsko-hercegovački Dimitrije.
Sjednici su prisustvovali i vikarni episkopi remezijanski Stefan i dioklijski Metodije.
Neposredni povod za ovu proširenu sinodsku sjednicu bilo je donošenje antiustavnog i anticivilizacijskog Zakona o slobodi vjeroispovesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica koji bi, kako je ocijenio Sinod, pravilnije bilo nazvati zakonom protiv Pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
