Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je da BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem apsolutno može biti članica EU i da Dejtonski sporazum i EU integracije nisu suprotstavljeni.
Tegeltija je podsjetio da ima sličnih zemalja članica EU koje imaju decentralizovani sistem vlasti, kao što ima BiH, i koje su, kao takve, od početka članice EU.
Naravno, istakao je on, nekima je to u BiH izgovor kojim bi željeli da kroz proces evropskih integracija promijene ustavno uređenje BiH kako bi se napravila unitarizacija BiH.
– Evropske integracije nam jesu cilj, ali nisu način da se mijenja Ustav BiH na neustavan način. Naši unutrašnji odnosi imaju mnogo otvorenih pitanja, ali ta rješenja se ne mogu nametati sa strane – rekao je Tegeltija za beogradski list Politika.
Prema njegovim riječima, odgovori na unutrašnja otvorena pitanja moraju se postići dijalogom i konsenzusom, kao osnovnim načinom funkcionisanja u državi koju čine tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
– Ko želi da zaobiđe ili zanemaruje to osnovno opredjeljenje, ruši Ustav BiH – istakao je Tegeltija.
On je podsjetio da su sve zemlje Balkana kao svoj spoljnopolitički cilj postavile pristupanje EU i nalaze se u različitim fazama tog procesa, ali i da je prije nekoliko godina Brisel donio odluku da zaustavi proces proširenja EU zbog svojih unutrašnjih reformi.
Tegeltija je dodao da je danas ponovo pod upitnikom dodjeljivanje statusa kandidata zemljama Balkana zbog događaja u Ukrajini.
On je napomenuo da se zemlje Balkana više od deset godina bore s tim procesom pridruživanja i da će nastaviti da sprovodi reforme.
– A da li će Evropa biti spremna i kada će biti spremna da prihvati zemlje zapadnog Balkana u EU, ostaje da vidimo. Ipak, ne možemo da stojimo u mjestu dok oni ne odluče. Moramo između sebe da sarađujemo, moramo biti spremni i međusobno razvijati unutrašnje kapacitete – naveo je on.
Tegeltija je rekao da je njegova osnovna poruka za građane Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, sa nedavno održanog samita „Otvoreni Balkan“, gdje je ispred BiH učestvovao kao gost – da budu strpljivi i da će vrlo brzo imati prilike da se uvjere u prednosti ove inicijative.
– Suština poruke je u riječima jednog građanina Sjeverne Makedonije, koji mi je, na obali jednog od najljepših jezera na svijetu, Ohridu, rekao i tome se pridružujem: – Dajte, napravite taj „Otvoreni Balkan“, otvorite granice da živimo kao ljudi – rekao je Tegeltija.
Većina u BiH podržava „Otvoreni Balkan“
Tegeltija je izjavio da većina u BiH apsolutno podržava inicijativu „Otvoreni Balkan“ i da se nada da će u veoma kratkom roku postati njen dio, a otpor u političkim krugovima u BiH smatra da je uzrokovan nerazumijevanjem cijelog procesa.
– „Otvoreni Balkan“ je odličan projekat. To je inicijativa koja pruža mogućnost da sami odlučujemo šta želimo, u kojoj niko nikome ne nameće rješenja. „Otvoreni Balkan“ može da ponudi i više nego što se mislilo, posebno ako se osvrnemo na izazove i probleme u kojima se sada nalazimo i koji su pred nama, a djelimično su izazvani i krizom u Ukrajini, ali i nekim drugim dešavanjima u svijetu – rekao je Tegeltija za Politiku.
Tegeltija je istakao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Samitu „Otvoreni Balkan“ u Ohridu predložio da formiraju zajednički tim koji će se baviti problemima i nuditi rješenja za sve zemlje zapadnog Balkana.
– Prijedlog da zajednički analiziramo naše resurse energenata, hrane i da jedni drugima pomognemo u tom projektu znak je da „Otvoreni Balkan“ nudi rješenja. Kada koristi od ekonomske saradnje budu vidjeli i građani i poslovna zajednica, onda to može da postane sve ono što mi želimo u ovom trenutku – rekao je Tegeltija.
On podsjeća da su dugo svi tražili rješenja izvan zapadnog Balkana, uzdali se da će ih naći u EU, a „Otvoreni Balkan“ omogućava da kroz dogovor budu određeni prioriteti šta je to što je važno za građane i poslovnu zajednicu.
Tegeltija je istakao da nikada više ne bi trebalo da se dogode situacije iz devedesetih nakon što bude izgrađeno povjerenje između poslovne zajednice i među građanima.
– Smatram da ćemo se, kada ova inicijativa u cjelosti zaživi, mnogo lakše kretati ka evrointegracijama, koje su, na kraju, ključni spoljnotrgovinski interes svih zemalja „Otvorenog Balkana“ – kaže predsjedavajući Savjeta ministara.
Tegeltija je dodao da je u razgovorima sa poslovnom zajednicom i građanima uvidio da postoji velika podrška za ovu inicijativu, koja bi omogućila i zajednički nastup na trećem tržištu.
– Većina u BiH apsolutno podržava „Otvoreni Balkan“ i nadam se da će BiH u veoma kratkom roku postati dio te inicijative – rekao je Tegeltija, ocijenivši da otpor u političkim krugovima u BiH postoji zbog nerazumijevanja cijelog procesa.
Prema njegovim riječima, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović ne žele uopšte da razgovaraju o inicijativi, iako nemaju nikakvih argumenata zbog čega inicijativa nije dobra za BiH i zašto ne žele uopšte da je razmatraju.
– Ako ostanemo na periferiji, ako ne budemo dio inicijative, doći ćemo u situaciju da stojimo po strani i gledamo kako drugi uživaju u pogodnostima koje donosi. Ne želim da budem svjedok i gledam kako roba i kamioni iz BiH stoje na granicama, dok oni koji pripadaju zemljama „Otvorenog Balkana“ nesmetano prolaze. Smatram da niko u BiH nema pravo da naše građane i poslovnu zajednicu dovodi u tu situaciju – rekao je Tegeltija.
On je istakao da će nastaviti razgovore s poslovnom zajednicom i političkim elitama u BiH kako bi pokušao objasniti koliko je važno da BiH bude dio te inicijative.
Tegeltija je podsjetio da je prije samita u Ohridu ponovo pisao članovima Predsjedništva BiH da odobre pristupanje BiH „Otvorenom Balkanu“, te najavio da će još jednom pokušati da im iznese razloge zbog čega BiH treba da bude dio ove inicijative.
– Nadam se da ću naići na razumijevanje jer poruke da treba da budemo dio „Otvorenog Balkana“ koje dolaze iz poslovne zajednice mnogo su glasnije i jasnije od nemuštih izgovora političara koji su suprotnog stava – rekao je Tegeltija.
Tegeltija je izrazio zahvalnost što je nedavno u Ohridu prisustvovao Samitu „Otvoreni Balkan“, uz očekivanje da je posljednji iz BiH koji ovom samitu prisustvuje u svojstvu posmatrača.
