Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da su Bošnjaci protiv inicijative „Otvoreni Balkan“, ali da ne postoji nijedan razlog zbog kojeg se BiH ne bi pridružila ovom projektu.
– Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku i ponovo sam pisao predsjedavajućem (Šafiku Džafaroviću) u kojem sam ga zamolio da se raspravlja o „Otvorenom Balkanu“. Odgovoreno mi je da će o tome biti upoznati članovi Predsjedništva. Od toga je prošlo dva mjeseca, a nemamo nikakav odgovor – rekao je Tegeltija.
On je naglasio da je odluka o priključivanju BiH projektu „Otvoreni Balkan“ na Savjetu ministara, on bi je stavio na dnevni red.
– Važno je da ljudi u regionu shvate da smo mi jedni drugima najbliži, da kada se pojave problemi možete da se oslonite na komšiju. To je smisao projekta „Otvoreni Balkan“ – da sarađujemo i da ne otežavamo međusobnu trgovinu – izjavio je Tegeltija za RTRS.
On je naglasio da ne zna zašto bi bio problem da se realizuje ideja „Otvorenog Balkana“.
– Realizacijom ovog projekta biće lakše dovesti papriku u Beograd iz Albanije nego iz Bijeljine jer će fitosanitarno uvjerenje otkucano u Albaniji biti dostupno u Beogradu, dok će poljoprivrednici iz BiH čekati na granici 16 do 20 časova da dobiju takvo uvjerenje – pojasnio je Tegeltija.
Tegeltija je naveo da, kada je riječ o projektu „Otvoreni Balkan“, nema nikakvih političkih uslova i da ne razuimije one koji su protiv toga.
– „Otvoreni Balkan“ je kompatibilan i sa Berlinskim procesom i evropskim integracijama – naglasio je on.
Govoreći o snabdijevanju BiH naftom i naftnim derivatima, Tegeltija je rekao da Rafinerija Brod u ovom trenutku nije spremna da prihvati sirovu naftu za preradu, što je, kako kaže, velika šteta.
– Kapaciteti rafinerija u svijetu, iako su neke ugrožene, znatno su veći i nemamo problema na tržištu. Ima dovoljno sirove nafte – naveo je Tegeltija.
On smatra da bi za BiH bila šokantna situacija da Rusija smanji proizvodnju sirove nafte, čija je cijena 30 dolara niža nego u drugim zemljama, što bi dovelo do enormnog rasta cijene naftnih derivata.
– Na Mediterenu, u Mađarskoj, u rafineriji u Rijeci ima dovoljno naftnih derivata gdje se BiH može snabdijevati – rekao je Tegeltija.
Govoreći o fonansiranju javnih servisa u BiH, Tegeltija je naveo da je Savjet ministara pripremio odluku da se višak prihoda Regulatorne agencije za komunikacije usmjeri u javne servise u BiH, ali da se Bošnjaci tome protive.
– Jedna trećina je planirana za Srpsku, a dvije za FBiH – od čega dvije trećine pripadaju Bošnjacima, a trećina Hrvatima, koji bi ovim novcem finansirali televiziju u Mostaru. Javni servisi rade u teškim i komplikovanim uslovima i svaki novac koji imamo na raspolaganju bi im dobrodošao – naveo je Tegeltija.
