Umjesto da ispoštuje odredbu Zakona o krivičnom postupku BiH, prema kojoj bi nakon duže pauze suđenje trebalo da počne iznova, sudija Sena Uzunović odlučila je da danas samo nastavi glavni pretres pred Sudom BiH u politički montiranom procesu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora „Službenog glasnika“ Miloša Lukića, zbog poštovanja zakona i Ustava Republike Srpske, a ignorisanja odluka Kristijana Šmita.
Svjedoci – ustavno-pravni i međunarodno-pravni eksperti Siniša Karan i Slavko Mitrović – decidno su potvrdili da su ukazi koje je potpisao predsjednik Dodik i objave u „Službenom glasniku“ koje je izvršio direktor Lukić, zbog čega su i optuženi, neraskidivi i obavezujući dio ukupne ustavne zakonodavne procedure Republike Srpske.
Dodik je upozorio da su mu ugrožena ljudska prava i da je lažno optužen. U sudnici je pitao da li neko iz političkih razloga ubrzava postupak?
Pravosudna simulacija sudskog procesa kako je počela tako je, nakon gotovo dvomjesečne pauze, i nastavljena. Zakon o krivičnom postupku BiH jasno propisuje da proces kreće iznova čitanjem optužnice i ponovljenim saslušanjem svjedoka, ukoliko je vremenska distanca dva uzastopna pretresa mjesec ili duže, osim ako se drugačije ne saglase strane u postupku. Saglasnosti nije bilo, ali se sudija Sena Uzunović uzdigla iznad zakona. I odlučila da ponovljenog postupka neće biti. Neargumentovanom sudskom praksom, pravdala je svoju odluku.
– Ponovno pozivanje svjedoka pred sud, ulaganjem obimne materijalne dokumentacije, samo bi prouzrokovalo dodatne troškove odugovlačenje postupka i povredu prava na suđenje u razumnom roku – rekla je Uzunovićeva.
„Zaboravila“ je međutim Uzunovićeva i danas, kao mnogo puta ranije, na pravo svih strana u postupku na pravično suđenje, načelo zakonitosti, neposrednosti, jednakosti strana u postupku i slične zakonodavne aksiome. I zbog toga dobila kritiku i od odbrane i od predsjednika Srpske kako su njena obrazloženja tendenciozna. Nije odustala.
– Smatramo to direktnim kršenjem zakonske odredbe na štetu odbrane. To je jedna dispozicija koju Zakon o krivičnom postupku daje strankama, u ovom slučaju odbrani, isto kao što zakon daje rok za žalbu od 15 dana i ne može sud da kaže nije više 15 dana nego 10 – istakao je Goran Bubić, branilac predsjednika Republike Srpske.
No, Uzunovićeva očigledno može i to, pa je nastavljeno saslušanje profesora Siniše Karana započeto 20. novembra. Samo i isključivo poštujući Ustav Republike Srpske, a on je usklađen sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom što je potvrdila svojevremeno i Venecijanska komisija, ponašali su se predsjednik Milorad Dodik i direktor Miloš Lukić kada su, svaki iz svog domena obavezujućih nadležnosti objavljivali, za Tužilaštvo sporne, zakone koje je prethodno usvojio republički parlament.
I prema Ustavu Srpske i Ustavu BiH jedini mogući zakonodavac je entitetski, odnosno zajednički parlament. U njima ni riječi o navodnim nadležnostima legitimnih, a kamoli nelegitimnih visokih predstavnika da zakonodavno intervenišu u BiH, posvjediočio je profesor Karan.
– Ustavni odnos predsjednika Republike kao dijela zakonodavnog procesa i odnosa prema Narodnoj skupštini kao jedinom organu koji može donositi zakon – naglasio je Karan.
I kao dio tog zakonodavnog procesa, predsjednik Dodik, ali ni direktor Lukić proceduru nisu mogli prekinuti neispunjavanjem svojih obaveza. U suprotnom bi najgrbulje prekršili najviši pravni akt, za šta je zaprijećena zatvorska kazna i do 12 godina.
Potvrdio je profesor Karan i da su za Tužilaštvo sporni zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske prije obajave u „Službenom glasniku“ prošli sve ustavno-pravne regulatore pa i Ustavni sud Srpske.
O osnovi za donošenje tih zakona svjedočio je i pravni ekspert Slavko Mitrović. Osnov su bili prethodnih 29 deklaracija i zaključaka Narodne skupštine kojima je u kontinuitetu ukazivano na kršenje Ustava, gaženje domaćeg i međunarodnog prava od bivših legitimnih visokih predstavnika, a pogotovo posljednjeg nelegitimnog.
U neustavnosti nije zaostajao ni krnji Ustavni sud. Udruženo su se umjesto čuvara Ustava pojavljivali kao ustavotvorci, rekao je Mitrović i podsjetio na odredbu prema kojoj Ustavni sud čini samo i isključivo devet sudija, a nikako proizvoljno manje od tog broja. I zbog toga, kao i činjenice da u njemu sjede i dalje stranci, a trebalo je da ga napuste prije više od dvije decenije, odluke ostataka Ustavnog suda podložne su preispitivanju. Svojim iskazima, svjedoci su bez rezerve potvrdili sve teze odbrane.
– I u ovom postupku jedina ispravna odluka jeste oslobađajuća presuda – dodao je Bubić.
Da je prava i pravde to bi bilo vidljivo već i iz same optužnice u kojoj je četvoročlani tim, dok je optuživao Dodika i Lukića, i sam ustvrdio da su poštujući Ustav navodno počinili krivično djelo. A takva formulacija isključuje protivpravnost.
– Mi smo u toku ovoga postupka nekoliko puta istakli da zakon ako želite da ne bude primjenjivan u Republici Srpskoj da onda i isključivo Narodna skupština nakon objavljivanja u „Službenom glasniku“ može da taj zakon stavi van snage, da ga promijeni, donese različite amandamne i ostalo – rekao je Miljkan Pucar, branilac Miloša Lukića.
Kako je započeo glavni pretres će biti i nastavljen – po ubrzanoj proceduri. Za februar su najavljena čak četiri ročišta – svakih sedam dana. Već sljedeće srijede kao svjedok pojaviće se i sam predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
