Predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković pozvao je danas akademsku zajednicu da pomogne Srpskoj u borbi protiv pravnog nasilja.
Višković je na naučnom skupu „Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti“ podsjetio na progone i ucjene, te nadležnosti koje su silom oduzete Republici Srpskoj u proteklih 30 godina.
– To se ne može nazvati stabilnost – rekao je Višković i dodao da druga strana ima svoj cilj i ignoriše prava Srpske.
Višković je rekao da se visoki zvaničnici Srpske nazivaju „bjeguncima“ u vlastitoj zemlji, a na teret im se stavlja poštovanje Ustava.
– Ovo nema veze sa ličnom borbom, ovo je odbrana Srpske – rekao je Višković.
Govoreći o suđenju pred vanustanim Sudom BiH predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku, Višković je rekao da nema predsjednika Republike, izuzev Rajka Kuzmanovića, koji nije bio meta progona.
On je dodao da je bio na svim ročištima pred tim neustavnim sudom i da je bilo teško sve to slušati.
– Morali ste imati želudac da slušate sve to pravno nasilje, a u zaključnim riječima su rekli da je predsjednik poštovao Ustav, ali ne i Kristijana Šmita, zbog čega mu se izriče presuda – naveo je Višković.
Naučni skup „Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti“ održan je u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Trenutnoj situaciji u BiH doprinio Kristijan Šmit
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je trenutnoj situaciji u BiH doprinio isključivo Kristijan Šmit, a ne Republika Srpska niti njene institucije koje samo žele da rade po Ustavu.
– Ustav je dokument kojeg treba da se drži bilo koji zvaničnik. To radimo i tako ćemo nastaviti – rekao je Višković novinarima u Banjaluci uoči naučnog skupa „Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti“.
On je istakao značaj ovog naučnog skupa kako bi se konačno došlo do odgovora na pitanje da li visoki predstavnik može biti zakonodavac u jednoj zemlji.
Višković je rekao i da se postavlja pitanje da li na takav način treba da funkcioniše jedna zemlja i da li institucije te zemlje treba da slijede zakone koje je donio pojedinac ili zakone koje je donijelo legalno izabrano zakonodavno tijelo.
– Očekujem od ovog skupa odgovore na ta pitanja kako bismo znali kako da se ponašamo. Ovo što danas u BiH imamo je nedopustivo, jer čak ni kolonijalni imperatori nisu imali takva ovlaštenja kao što danas ima neko ko se predstavlja kao visoki predstavnik – rekao je Višković.
