Ambasador BiH U Srbiji Aleksandar Vranješ poručio je da veoma ohrabruje činjenica da se na zatvorenim konsultacijama o situaciji u BiH u Savjetu bezbjednosti UN nisu čule ocjene da je bezbjednosna situacija u BiH nepovoljna, kao ni pozivi da se uključi i interveniše spoljni faktor.
– I ako su se članice Savjeta bezbjednosti u nečemu mogle saglasiti jeste da je politički dijalog neophodan u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, što svakodnevno čujemo i od zvanične Banjaluke – izjavio je Vranješ za Srnu.
Vranješ je naglasio da je ovdje važno postaviti potpitanje ko ima kapacitet da sjedne za sto i probleme rješava dijalogom.
On smatra da bi to trebale biti one partije koje čine vlast, koje su dobile povjerenje većine birača i koje na bazi demokratske volje svakog od tri konstitutivna naroda imaju mandat da probleme rješavaju političkim dijalogom u njihovo ime.
– Nažalost, vidimo da političko Sarajevo traži alternativne sagovornike u Republici Srpskoj koji nemaju političke kapacitete, niti mandat srpskog naroda. Takav dijalog ne može da bude funkcionalan niti može da dovede do rješavanja problema na koje Republika Srpska ukazuje – smatra Vranješ.
Govoreći o konsultacijama u UN i ponašanju pojedinih učesnika, Vranješ je istakao da su jedino Francuska i Velika Britanija otvoreno podržale Kristijana Šmita i njegovu neokolonijalnu upravu, te da tome treba dodati i jasnu podršku Njemačke.
Prema njegovim riječima, iz svih ovih stavova jasno je gdje danas Šmit jedino uživa podršku, što je kontradiktorno u odnosu na deklarativne stavove koji su se mogli čuti iz EU.
– Naime, 2019. godine Evropska komisija je u svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU osudila upotrebu bonskih ovlašćenja, navodeći da je takva međunarodna supervizija u suprotnosti sa suverenitetom BiH, a samim tim i članstvom u EU – podsjetio je Vranješ.
On je naveo da danas Njemačka i Francuska, kao najsnažnije i najvažnije članice EU, zajedno sa Velikom Britanijom agituju da se Šmitu javno iskaže podrška i dozvola za upotrebu bonskih ovlašćenja, nazivajući to „jačanjem stabilnosti, suvereniteta i vladavine prava u BiH“.
Vranješ je rekao da su, s druge strane, i SAD i Rusija i Kina rekle da treba dati prednost unutrašnjem dijalogu u BiH u okviru Dejtonskog mirovanog sporazuma.
– Iz svega se na kraju možemo zapitati da li EU i Velika Britanija stvarno žele dobro BiH i da li je uopšte vide kao buduću članicu EU ili je u pitanju njihova velika obmana konstitutivnih naroda u BiH. Utoliko što je njihov favorit Šmit skoro izjavio da će OHR biti zatvoren tek kad BiH postane punopravna članica EU. Drugim riječima nikad – naglasio je Vranješ.
On je kao veoma značajno istakao to što se danas iz SAD ne čuju pozivi na intervencije, prijetnje i kroz crno-bijelu vizuru osuđivanje samo jedne strane za sve probleme u BiH.
– Njihov poziv na dosljednju primjenu Dejtona kroz unutrašnji politički dijalog trebao bi da bude pozitivan za ukupne odnose u BiH. Nažalost, političko Sarajevo ne vidi dalje od svojih zabluda i antagonizama, pa se plašim da će, kad progledaju, već biti prekasno za BiH – rekao je Vranješ.
Vrlo važno što je Cvijanovićeva upoznala Erdogana o realnoj situaciji u BiH
Ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ izjavio je da je vrlo važno to što je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović upoznala predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana o realnoj situaciji u BiH i tome da je uzrok problema strani intervencionizam.
– Predsjedavajuća je naglasila da je uzrok problema strani intervencionizam i time umanjila pokušaje bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića da Tursku obmane i lažno informiše o unutrašnjim problemima u BiH – rekao je Vranješ za Srnu
On je ukazao da je predsjednik Turske Erdogan uvijek bio zagovornik unutrašnjeg dijaloga u BiH bez stranog miješanja i poručio da vjeruje da će i dalje ostati na tim pozicijama.
Cvijanovićeva je na jučerašnjem sastanku u Istanbulu informisala Erdogana o tome da se BiH suočava sa najvećom političkom i ustavnom krizom od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koja je, kao i sve prethodne, indukovana nelegalnim intervencionizmom stranaca u BiH.
